Gost na konferenciji Zagrebačke burze i fondovske industrije u Rovinju u ime Vlade bio je njezin potpredsjednik Branko Grčić koji se osvrnuo između ostalog na novi zakon o mirovinskim fondovima, koji će im omogućiti lakši ulazak i financiranje tvrtki. Mirovinske fondove država vidi i kao važan izvor financiranja države u sljedećim godinama. Među tim državnim projektima gdje bi mogli ući mirovinci je monetizacija autocesti. Hrvatska će se sve manje moći zaduživati kroz kreditne izvore, pa će se zato okretati alternativnim izvorima, među kojima su i mirovinski fondovi i tržište kapitala. Monetizacija autocesti nije njezina prodaja, nego će one i dalje biti u vlasništvu RH, a novac dobiven od monetizacija znatno će ublažiti rupu u državnim financijama.
Gost na konferenciji Zagrebačke burze i fondovske industrije u Rovinju u ime Vlade bio je njezin potpredsjednik Branko Grčić koji se osvrnuo između ostalog na novi zakon o mirovinskim fondovima, koji će im omogućiti lakši ulazak i financiranje tvrtki.
Mirovinske fondove država vidi i kao važan izvor financiranja države u sljedećim godinama. Među tim državnim projektima gdje bi mogli ući mirovinci je monetizacija autocesti.
– Hrvatska će se sve manje moći zaduživati kroz kreditne izvore, pa će se zato okretati alternativnim izvorima, među kojima su i mirovinski fondovi i tržište kapitala, rekao je Grčić. Dodao je kako monetizacija autocesti nije njezina prodaja, nego da će one i dalje biti u vlasništvu RH, a novac dobiven od monetizacija znatno će ublažiti rupu u državnim financijama.
Vezano za prevelik deficit ponovio je kako se u studenome očekuje izvješće Europske komisije, a mjesec poslije preporuke za Hrvatsku i ulazak u proceduru prekomjernog deficita. – Do travnja ćemo morati reagirati na te preporuke, rekao je Grčić. Odnosno krenut će se s planom jačanja reformi i mjerama za oporavak i rast, koje bi komisija u ljeti sljedeće godine mogla prihvatiti i krenuti s monitoringom praćenja provođenja tih mjera.
– To ne možemo izbjeći i zato će rezova biti, jer je deficit prevelik, poručio je Grčić. Moguće je, rekao je da EK da zahtjev da štedimo ne ulažući više u kapitalne projekte, što je bio slučaj s nekim zemljama koje su bile u statusu promatranja. Investicije su u četiri godine pale za 40 posto, a upravo je potreban njihov rast, kako bi krenuli s oporavkom i rastom ekonomije. Javne investicije su pale na oko 20 milijardi kuna, a na 50 milijardi privatne.
- Koliko god će biti rezova, to neće biti dovoljni, ako gospodarstvo ne profunkcionira i ne krene se puniti prihodovna strana, što je ključ, poručio je. 'Mi cijelo vrijeme hodamo po rubu', rekao je misleći pri tome da se radi kontinuirani balans između potrošnje i štednje, ali da u ponor država neće pasti. I to je, rekao je, strategija države, za koju mnogi tvrde da je nemamo.
– Imamo je, i treba ju razumjeti, rekao je. Država mjere provodi kroz tri područja, rekao je. Prvi se odnosi na fiskalnu konsolidaciju, drugi na strukturne reforme i treći vezan za oporavak i rast. U jutarnjim satima otpimisitičnije prognoze za Hrvatsku dao je analitičar VTB Capitala Petr Grishin, a tako nas i treba gledati, rekao je Grčić, kao i transparetnost s obzirom da su u deficit uračunate po prvi puta sve obveze države, odnosno više nema onih skrivenih. Zato je deficit 17 milijardi kuna.
- Ako se deficit svede na 14 milijardi, to će biti veliki pomak, rekao je.
Poručio je i da ćemo ove i sljedeće godine biti u plusu gleda li se odnos povućenih sredstava iz EU fondova i uplaćenog novca.
– Ove godine će taj neto učinak biti 160 milijuna eura, a sljedeće godine oko 200 milijuna eura, rekao je.